TRG PRAVDE

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

O projektu

Projekt Trg pravde u Zagrebu najambiciozniji je infrastrukturni pravosudni projekt u modernoj povijesti Hrvatske. Ovim projektom unaprijedit će se učinkovitost sudskih postupaka i olakšati pristup pravosuđu. Jedinstvena lokacija stare vojarne omeđena Ilicom, prilazom baruna Filipovića, Selskom i Cankarevom postat će središnje pravosudno mjesto u gradu Zagrebu.

Ideja o izgradnji jedinstvenog  kompleksa za sva pravosudna tijela u Zagrebu nastala je početkom 2000ih godina u Ministarstvu pravosuđa kao dio nastojanja osiguranja kvalitetnijih uvjeta. Nakon predaje vojarne „Baruna Filipovića“ na upravljanje Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave,  projekt započinje velikim javnim urbanističko-arhitektonskim natječajem 2007. godine. Nakon višegodišnjeg zastoja, krajem 2021. uključivanjem investicije u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. projekt napokon ulazi u fazu planiranja i provedbe.

Trg pravde faza rušenja

Prva faza projekta uključuje ishođenje Lokacijske dozvole za cijeli kompleks površine oko 112.500 m2 s podzemnom garažom te projektiranje i građenje južne zgrade pravosudnih tijela koja će se prostirati na 25.000 m2 i 50.000 m2 podzemne garaže.

S ciljem modernizacije pravosudnog sustava, unaprjeđenja infrastrukture i osnaživanja digitalizacije Trg pravde predstavlja okosnicu modernizacije pravosudnog sustava.

Izgradnjom novih kapaciteta za pravosudna tijela, pratećih sadržaja poput podzemnih garaža, javnih prostora, promijenit će se vizura Grada Zagreba te olakšati pristup pravdi.

Trg pravde stoga postaje simbol razvoja koncepta pravosuđa bližeg građanima.

PREDNOSTI TRGA PRAVDE

Jedan od temeljnih zahtjeva projektnog zadatka je rješenje funkcionalne distribucije programa budućih pravosudnih tijela. Distribucija programa usko je povezana s rješavanjem pristupa i dostupnosti različitih sadržaja prema tipu korisnika (građani, zaposlenici, stranke u postupku uključujući optuženike, žrtve i svjedoke te njihovi predstavnici).

Konceptom „pametne infrastrukture“ dodatno se unaprjeđuje upravljanje materijalnim i ljudskim resursima. Osnivanjem zajedničkih službi koje će pružati podršku u radu pravosudnih tijela smanjit će se troškovi za poslove održavanje zgrade, dostave i slično, a pravosudna tijela na ovoj lokaciji imat će i zajedničke informacijsko-telekomunikacijske te financijsko-materijalne službe.

Efikasnost u radu

Koncentriranje pravosudnih tijela na jednoj lokaciji omogućuje lakšu koordinaciju među različitim organima pravosuđa poput sudova, tužiteljstava i odvjetništava. To rezultira bržim protokom informacija i dokumentacije te ubrzava procese donošenja odluka, što može značajno poboljšati učinkovitost pravosudnog sustava.

Smanjenje troškova

Centralizacija pravosudnih tijela rezultirat će značajnim smanjenjem administrativnih troškova. Upravljanje jednom zajedničkom infrastrukturom, dijeljenje resursa ključnih za održavanje zgrade te zajedničko upravljanje i korištenje prostora doprinosi optimizaciji troškova i uštedi javnih sredstava.

Kvalitetniji uvjeti rada

Osiguranjem kvalitetnijih uvjeta rada sucima, sudskim savjetnicima, vježbenicima, službenicima i namještenicima stvaraju se pretpostavke za brže, bolje i kvalitetnije pravosuđe. Novi prostorni kapaciteti omogućit će optimizaciju procesa i doprinijeti povećanju učinkovitosti sudskih procesa.

Jačanje povjerenja u pravosuđe

Transparentnost i učinkovitost rada pravosudnih tijela na jednoj lokaciji mogu poboljšati percepciju građana o pravosudnom sustavu. Javna vidljivost rada sudova i drugih pravosudnih tijela te brže rješavanje pravnih slučajeva doprinose jačanju povjerenja građana u pravosudna tijela i pravnu sigurnost.

Vijesti

Učitaj još vijesti
Prikazane su sve vijesti

Galerija

vizualizacije

FAZA rušenja

Video galerija

Tijek projekta

16. travnja 2003.
Začeci

Temeljem odluke Vlade RH (NN 126/2000) Povjerenstvo Vlade RH za upravljanje imovinom donosi odluku da se bivši kompleks vojarne „Baruna Filipovića“ u cijelosti dodjeli Ministarstvu pravosuđa uprave i lokalne samouprave.

2004.
Predstavljanje projekta Trg pravde

Projektom se planira na jednu lokaciju preseliti Vrhovni, Županijski, Trgovački, Visoki trgovački, Prekršajni i Općinski sud kao i još neke pravosudne institucije s ciljem povećanja funkcionalnosti i učinkovitosti sudova. Procjenjuje se investicijska vrijednost projekta na razini 1,3 milijarde HRK. Procijenjeno je da će na sudovima smještenim na Trgu Pravde raditi oko 2500 službenika i sudaca koji će dnevno primati oko 20.000 građana.

rujan 2007.
Arhitektonski natječaj za Trg pravde

Raspisivanje javnog, otvorenog i anonimnog natječaja koji je organiziralo i provodilo Ministarstvo s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA) sa svrhom dobivanja najboljeg idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za formiranje Trga pravde u Zagrebu, Selska 2. Uvjetima tog natječaja koji je provođen u skladu s tadašnjim Zakonom o javnoj nabavi (NN 117/01, 92/05) određeno je da pobjednik natječaja (autor, odnosno osoba koju predloži autor) ostvaruje pravo na sklapanje ugovora za izradu projektne dokumentacije pregovaračkim postupkom, izravnom pogodbom.

veljača 2008.
Nagrađeno rješenje

Na plenarnoj sjednici kao prvonagrađeni rad od 27 pristiglih, jednoglasno je od strane ocjenjivačkog suda, ocjenjen rad pod šifrom „10“ autora: Davor Bušnja, Zrinka Mrković-Mračić i Vedran Škopac. Koncept nagrađenog rada je urbana tipologija središnje gradske četvrti (koja se sastoji od privatnog zelenog otoka zatvorenog čvrstim perimetrom) koja se pretvara u novu urbanu formu s novim gradskim trgom unutar bloka i četiri javna parka na perimetru.

2013.
Javno privatno partnerstvo

Nakon višegodišnjeg zastoja u nastavku realizacije projekta temeljem prvonagrađenog rada Vlada RH odlučuje projekt realizirati putem javno-privatnog partnerstva na rok od 25 godina. Nositelj projekta bio bi Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije (CEI) koji izrađuje prijedlog projekta javno-privatnog partnerstva za rekonstrukciju i izgradnju Trga pravde i dobiva suglasnost Agencije za JPP. Po objavi natječaja, CEI odabire sposobne natjecatelje iz prvog kruga kojima su se trebali uputiti poziv za sudjelovanje u drugom stupnju natjecateljskog dijaloga, te je najavljeno da bi se sklapanje ugovora o JPP trebalo dogoditi u 2015. godini, a gradnja završiti u 2018. godini.

2015.-2020.
Zastoj u realizaciji

Projekt javnoprivatnog partnerstva za Trg pravde je obustavljen.

2020.-2022.
Ministarstvo pravosuđa i uprave oživljava projekt

Realizacija projekta rekonstrukcije i dogradnje zgrade stare Jašionice u Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu u kompleksu budućeg Trga pravde u sklopu Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije financiranog zajmom Svjetske banke. Investicija vrijednosti 12 milijuna eura.

srpanj 2021.
Osiguranje financiranja

Nakon pripreme i prijave projekta u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) odobreno je financiranje 1. faze projekta Trg pravde u Zagrebu unutar komponente C2.5 Moderno pravosuđe spremno za buduće izazove iz NPOO-a.

2021.-2026.
Realizacija

Planirano razdoblje realizacije 1. faze projekta Trg pravde koja uključuje ishođenje Lokacijske dozvole za cijeli kompleks bruto površine cca 112.500 m2 sa podzemnom garažom, te gradnju (projektiranje i građenje) 1. faze koja uključuje cca 25.000 m2 za (južnu) zgradu pravosudnih tijela te cca 50.000 m2 za podzemnu garažu.